INTERVJU     14.07.2020.

“Ovakav intervju je deo načina informisanosti i edukacije na polju prevencije i suzbijanja trgovine ljudima.”, Maja Raković, portparol “IBSSA-Biroa za borbu protiv trgovine ljudima”

Sa Majom Raković, Generalnim sekretarom “IBSSA-Biroa za borbu protiv trgovine ljudima” pričali smo o veoma bitnim temama današnjice. Bezbednost dece, internet, nasilje i seksualna eksploatacija žena i maloletnika su samo neka od tema na koje nam je odgovorila ova veoma predana žena svom poslu, Maja Raković. Maja Raković inače vrlo često i vrlo hrabro javno govori o trgovini ljudima i tome ko su najčešće žrtve i kriminalne grupe.

Na sve ove teme razgovarali smo sa Majom Raković, portparolom “IBSSA-Biroa za borbu protiv trgovine ljudima”.

Vrlo često ističete da žrtva trgovine ljudima može biti bilo ko. Šta je ono čega najviše treba da se čuvamo?

Pre svega da Vam se zahvalim na pozivu i intervjuu koji radim sa Vama. Od velike važnosti je svaki doprinos koji dajem na polju informisanosti kada  je borba protiv trgovine ljudima u pitanju.

Tako je, žrtva trgovine ljudima bukvalno u nekom momentu života može biti bilo ko. To pokriva okvire od najranijeg detinjstva(dobro su nam poznata brojna vrbovanja i otmice dece), zatim mladi ljudi kako kroz vrbovanja putem društvenih mreža i ponuda za posao tako i kroz emotivne kontakte koji rezultiraju eksploatacijom, pa sve do osoba starije dobi koje u momentu slobosti i dobre manipulacije kriminalnih grupa i pojedinaca. Kada govorimo o eksploataciji, pored seksualne imamo i radnu eksploataciju, prinudne brakove i trgovinu organima i delovima tela.

Koliko je bezbedno i poželjno postavljati fotografije svoje maloletne dece na društvene mreže?

Često apelujemo na mlade da svoje fotografije, akcentovano na one sa minimalnom garderobom i provokativnim položajem tela nikao ne objavljuju na društvenim mrežama i da iste pa čak i dodatno slobodnije ne šalju putem poruka pa čak i osobama kojima jako puno veruju. Isto tako roditelji prave enormne greške objavljujući baš upravo slične slike svoje maloletne dece, pa čak i one sa bazena i plaža, usput i taguju svoju decu pa na taj način, jasno pokazuju i otvaraju put zlonamernima ka svojoj porodici.

Mnogo nas je odraslo uz reči roditelja da se pazimo da nam neko ne sipa drogu u piće. Koliko je to u stvarnosti zapravo česta situacija kada su ove teme u pitanju?

Droga u piću ne gubi na svojoj popularnosti, prisutna je i često se koristi, što pokazuju i brojni i skorašnji slučajevi. Primetno je da su u velikom broju slučajeva žrtve opijatskih i halucinogenih supstanci u piću, upravo mladi do 16 godina. Iz razloga jer se vreme izlazaka produžilo a starosna dob mladih koji ostaju u noćnim provodima je sve niža. 

Kako bi svi, kao društvo, mogli da utičemo na smanjenje slučajeva trgovine ljudima?

Na smanjenje broja slučajeva i samih žrtava trgovine ljudima, svakako da možemo doprineti kroz dobru informisanost, predavanje, primere i opise slučajeva koji su se već dogodili, tribine i pre svega stalnim apelom na roditelje da posmatraju svoju decu, razgovaraju sa njima i imaju uvid u njihove aktivnosti u virtuelnom prostoru, tako da i na prvi znak koji ukazuje na potencijalni problem, odmah reaguju.

Kada govorimo o seksualnoj eksploataciji i trgovinom organima, čini mi se da se mnogo više priča o ovom prvom, a zapravo je i trgovina organima vrlo čest slučaj. Da li su često ove dve stvari i povezane?

Da u brojnim slučajevima seksualna eksploatacija na neki nhačin vodi ka trgovini organima. Kroz istraživanja i statističke podatke sa realnim događajima to možemo objasniti ovako, što često u mojim gostovanjim i dajem kao objašnjenje: 

Seksualno eksloatisana osoba to biva i do na desetinu puta dnevno, uz neadekvatan zdravstveni tretman, kroz određeno vreme ona biva „istrošena“, propada i narušava se fizički izgled i u tom slučaju postaje nepotrebna za deo seksualne eksploatacije, nakon toga dolazi prosjačenje, radna eksploatacija te iste osobe (žrtve), nakon toga u velikom broju slučajeva završe kao žrtve trgovine organima, jer mogućnost izlaska iz takvog jednog destruktivnog kruga, gotovo je minimalna, iz razloga jer svaka od eksploatisanih osoba je potencijalni svedok i daje put ka prepoznavanju počinioca u procesu trgovine ljudima.

Trgovina ljudima je često predstavljena kao kidnapovanje ljudi i odvođenje u neke druge države, a da li ima slučajeva i kada je to unutar Srbije?

Srbija je nekada bila zemlja tranzita a sada je i zemlja porekla žrtve, tako da postoje brojni slučajevi trgovine ljudima, podvođenja i eksploatacije bilo koje vrste i delom u kojima su čak i prinudni brakovi sa akcentom na maloletna lica, aktivni.

Da li postoje načini da se ljudi više edukuju o ovim temama i zaštite sebe i svoje voljene?

Da, naravno. Ovakav jedan intervju je deo načina informisanosti i edukacije na polju prevencije i suzbijanja trgovine ljudima. Postoje i brojna predavanja na aktivnu temu, naša česta pojavljivanja u medijima ali i otvorena mogućnost da se kontaktira naša organizacija.

Koliko smatrate da su na nekoj skali od 1 do 10 realno predstavljene sve ove teme u našim medijima?

Ovakva jedna teška tematika jeste predstavljena u medijima na jedan ispravan i dobar način, na skali moglo bi se reći da zauzima dobro mesto broj 8, samo je jako važno zadržati kontinuitet.

Kako i da li planirate da unapredite način borbe protiv trgovine ljudima?

Svakodnevnim našim aktivnostima mi radimo na unapređenju načina borbe protiv trgovine ljudima. Akcenat je stavljen na prevenciju u cilju suzbijanja i indikatore u cilju prepoznavanja potencijalne žrtve.

U velikoj meri animiramo javnost da se uključi u proces borbe protiv trgovine ljudima, kroz opet ponavljam dobru informisanost i precizne smernice. Jedan od pokazatelja da smo na dobrom putu su i spašeni životi kroz dojave i prijave slučajnih prolaznik, komšija i građana koji su prepoznali da se radi o žrtvi i reagovali. To i jeste jedan od glavnih faktora u celom procesu borbe protiv eksploatacije bilo koje vrste.

Ukoliko ne želiš da propustiš novosti, prijavi se na naš newsletter!
PROČITAJ JOŠ